Ovih dana, u nakladi Karnevalske udruge „Markova kumpanija“ Pag, iz tiska izlazi znanstvena monografija Paški ljetni karneval – najstariji ljetni karneval u Hrvatskoj, prof. dr. sc. Ive Fabijanića. Promocija knjige bit će u ponedjeljak, 21. srpnja u Kneževom dvoru u Pagu u 21 sat, kao svojevrsni uvod u tjedan u kojem će se održati tradicionalni Paški ljetni karneval (25. i 26. srpnja).

Riječ je o knjizi u kojoj se znanstvenim metodama opisuju i analiziraju jezične, etnografske i antropološke karakteristike paškoga karnevala, poput opisa tradicionalnih društvenih plesova u gradu Pagu, Paškog tanca, paške narodne nošnje, rićavca, paških pučkih napjeva, običaja okupljanja maškara na Pijaci, pokladne povorke, običaja primopredaje vlasti, Paškoga kola, njegovih obilježja i detalja, opisa pučke drame Paška robinja te opisa Markove pogrebne povorke. Nadalje, knjiga donosi opise osnovnih obilježja ljetnoga karnevala, navedeni su i objavljeni dokumenti o službenoj potvrdi prvog ljetnog karnevala u Pagu, pojedinosti o proglašenju Paškog ljetnog karnevala najstarijim ljetnim karnevalom u Hrvatskoj i detalji zapisa o prvom, organiziranom ljetnom karnevalu u Pagu. Knjiga donosi i detalje o životu i radu Stjepana Sabalića, jedne od najvažnijih i vjerojatno najangažiranijih osoba u razvitku suvremenog paškog karnevala, koji uključuju: školovanje, karijeru, društveno-politički i kulturni angažman, radu na organizaciji karnevala u Pagu, njegovih osobnih postignuća u organizaciji, očuvanju i inoviranju tradicije Paškoga karnevala te druge detalje iz njegova autorizirana životopisa. U nastavku se govori o jednom od najvažnijih inovacija u organizaciji tradicije paškoga karnevala, koja je izravno povezana s nastankom ljetne verzije paškoga karnevala. Riječ je o autorskim tekstovima pogrebnih psalama koje je Stjepan Sabalić dugi niz godina pisao, a njihovu izvedbu u pogrebnoj povorci Marka – pokladnoga lutka, s ostalim članovima skupine „pogrebnika“, brižno organizirao i njegovao. Posljednje poglavlje donosi detalje o karnevalskoj udruzi „Markova kumpanija“ tj. osnovne podatke o osnutku Udruge, njezinim službenim tijelima i predstavnicima, zadanim ciljevima i djelatnostima kojima se žele postići takvi ciljevi. Tri su priloga na kraju knjige – Psalmi, Rob Berto te Izbor fotografija s Tradicionalnog paškog karnevala.
Osnovni cilj predmetne monografije bio je opisati povijesni, tradicijski, društveni kontekst u razvitku i njegovanju običaja Paškoga karnevala, a predviđeni zadatci u postizanju spomenutoga cilja sadržani su u postupcima prikupljanja, proučavanja i predstavljanja dostupne i arhivirane građe o povijesti Paškog ljetnog karnevala. U tomu je od velike pomoći bila dostupna arhivska građa „Markove kumpanije“ i objavljena literatura o određenim kulturno-tradicijskim postignućima, vrednotama i artefaktima sâme lokalne zajednice. Objavljeni su dosad javnosti nepoznati ili nedostupni notni zapisi, koji čine temelje tradicionalnog Paškog karnevala i posredno njegova ljetnog izdanja, a to su: notni zapis Paškoga kola, autora Šime Dešpalja, notni zapis karnevalskih pogrebnih psalama, notni zapis melodije na kojoj se izvodi tekst pučke drame Paška robinja te notni zapis nove pogrebne koračnice, autora Branka Barbira, koja se izvodi u pogrebnoj povorci paškoga pokladnog lutka – Marka; sakupljena je, proučena, predstavljena i valorizirana dokumentacija o aktivnostima vezanim uz njegovanje, inoviranje i obogaćivanje tradicije karnevala u gradu Pagu u suvremenom kontekstu.