Cilj je zaustaviti probijanje „divljih puteva“, a posjetitelje educirati o važnosti funkcija šuma
Uređena je i uspostavljena poučna staza u posebnom rezervatu šumske vegetacije „Dubrava-Hanzina“ u gradu Pagu, lokalitetom kojim upravlja županijska ustanova NATURA-JADERA , a uređenje je sufinancirano iz sredstvima Europske unije, Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.
Osnovna namjena poučne staze je edukacija i informiranje javnosti o šumi, održivom gospodarenju šuma te zaštiti šuma i prirode. Poučna staza opremljena je klupama za odmor, edukacijsko/informativnim pločama i vidikovcem/platoom koji ima za cilj povećanje svijesti stanovništva o važnosti šuma, održivom načinu gospodarenja i zaštiti šuma i prirode.
Projektom će se spriječiti daljnja probijanja puteva i staza i adekvatno su označene već postojeće staze kako bi minimalizirali, ako ne i zaustavili, daljnje probijanje „divljih puteva“. Posjetitelji poučne staze sada se mogu educirati i informirati o važnosti općekorisnih funkcija šuma u vidu zaštite tla (erozija), zaštite vode i zraka (šumski ekosustavi kao pročišćivači vode i zraka). Na taj način pokušat će se indirektno utjecati na očuvanje i poboljšanje biološke raznolikosti, očuvanje i obnovu posebnih staništa i prirodnih krajobraza uključujući područja Natura 2000 te time dodatno doprinijeti očuvanju i poboljšanju stanja staništa značajnih za ptice, koje proizlazi iz obveza o proglašenju ekološke mreže Natura 2000.
Realizacijom ovog projekata nastojat će se istaknuti specifični dijelovi šumskih ekosustava ili područja od posebnog značaja, u konkretnom slučaju vrijednost posebnog rezervata šumske vegetacije „Dubrava-Hanzina“. Inače, ime Dubrava označava šumu, ponajprije hrastovu, jer dub je staro ime za hrast.

„Natura-Jadera“ javna ustanova upravlja s ukupno 13 zaštićenih područja u našoj županiji, od čega 4 posebna rezervata, 3 spomenika prirode, 4 značajna krajobraza i 2 spomenika parkovne arhitekture, zaštićenim fosilima dinosaura i njihovim nalazištima te 86 područja ekološke mreže. Na samom Pagu, tom čudnovatom otoku, nalazi se čak 6 zaštićenih područja (4 u Zadarskoj županiji), od kojih je u dosta visokoj kategoriji zaštićena i šuma hrasta medunca, Dubrava-Hanzine.
Hrast se od davnina smatrao posebnim stablom, pa je tako kod brojnih europskih kultura bio posvećen vrhovnim božanstvima. Bio je simbol Zeusa u staroj Grčkoj, Jupitera u starom Rimu i Peruna kod starih Slavena (vrhovno božanstvo, bog groma i munje). Po dolasku kršćanstva u naše krajeve moguće je da je Perun ovdje zamijenjen svetim Vidom jer upravo tako se zove najveći vrh na Pagu (Sv. Vid, 349 m). U staroslavenskoj mitologiji postoji vjerovanje da će onoga tko obori zdrav hrast sustići nesreća. I zato, kako se hrastova stabla ne bi rušila, 'donosila nesreću' i uništavala probijanjem staza, „Natura-Jadera“ JU je osmislila, prijavila i odradila s Gradom Pagom i TZ Grada Paga spomenuti projekt „Uređenje poučne staze u posebnom rezervatu šumske vegetacije „Dubrava-Hanzina“ koji je upravo završio. Vrijednost projekta iznosio je 656.625,00 kn kojeg je javna ustanova „Natura-Jadera“ osigurala skroz Program ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020.

„Kroz projekt je uređena staza, postavljene su edukativne table od kojih dvije i na Brailleovom pismu te je izgrađen prelijepi drveni vidikovac s klupama i stolovima za odmor i druženje s kojeg puca pogled na Paški zaljev. Malo ljudi zna da je taj zaljev u pradavno doba (miocen) bio jezero u kojem su živjeli i krokodili. To, i još puno toga o samoj šumi hrasta medunca možete doznati kratkom ugodnom šetnjom u hladovini po našoj novoj poučnoj stazi“, rekao je ravnatelj Natura Jadere Damir Perić.

TABLE UZ STAZU DUBRAVA HANZINA:

1. ŠUMA HRASTA MEDUNCA
ŠUMA S BRONČANOM MEDALJOM / posebni rezervat šumske vegetacije zaštićen od 1988. godine; površine: 28.45 ha
Naš zakon prepoznaje 9 kategorija zaštićenih područja od kojih je posebni rezervat na visokom trećem mjestu. Nalazi se odmah ispod kategorije nacionalni par i jači je od kategorije park prirode.
Ova šuma hrasta medunca i bijeloga graba jedina je listopadna šuma na otoku Pagu. Radi se o panjači hrasta medunca s mjestimičnim crnim grabom koja zbog svoje prilagodbe na klimu i količinu soli ovog područja predstavlja i vrijedan genetski materijal.
Budući da je to posljednji ostatak ove šumske zajednice na otoku, potrebno ga je čuvati s posebnom pažnjom.

2. ŠUMA HRASTA MEDUNCA
ŠUMA BOGA PERUNA / hrast (dub) je sveto drvo posvećeno staroslavenskom bogu Perunu
Hrast se od davnina smatrao posebnim stablom, pa je tako kod brojnih europskih kultura bio posvećen vrhovnim božanstvima. Bio je simbol Zeusa u staroj Grčkoj, Jupitera u starom Rimu i Peruna kod starih Slavena.
Po dolasku kršćanstva u naše krajeve moguće je da je Perun ovdje zamijenjen svetim Vidom jer upravo tako se zove vrh brda nad ovom šumom (najviši vrh otoka Sv. Vid - 348 m).
Čuvajte ova stabla, ako ne zbog njih, onda zbog sebe jer u staroslavenskoj mitologiji postoji vjerovanje da će onoga tko obori zdrav hrast sustići nesreća.

3. ŠUMA HRASTA MEDUNCA
DA SAD TU NIJE ŠUMA, NE BISTE NI VI BILI
More je tako blizu, a vi ste u listopadnoj šumi, šumi hrasta medunca. To bi vam trebalo biti čudno jer ova vrsta hrasta najčešće ne podnosi posolicu i uglavnom raste na većim visinama (u priobalju od 400 -900 m., a u unutrašnjosti i na visini od 1700 m), a ovdje ide skroz do mora.
Sve šume, pa tako i ova utječu na klimu, stvaraju kisik, čuvaju vodu, filtriraju zrak, sprečavaju eroziju, odronjavanja i sl. Dobrobiti od šuma su dalekosežne, koriste se i za odmor i rekreaciju. Sve je s njima ljepše. Npr biste li i vi sada bili ovdje da tu nije šuma?

4. PRADAVNO (MIOCENSKO) PAŠKO JEZERO
POGLED U PROŠLOST
Kad bi vam netko iz vedra neba rekao kako su na otoku Pagu nekada živjeli krokodili sigurno biste pomislili na fake-news, no to ovdje nije slučaj.
Paški zaljev je naš najveći otočni zaljev i u krajoliku ostavlja dojam prostranog izduženog jezera.


Autor teksta i fotografija: JU Natura Jadera
Izvor: Zadarski.hr